Najve橠
dio obitelji Miloslavi栞ivi u ?Dubrova諯j. A zadr?
su se i na podru誵 za koje se smatra da je postojbina klana
Miloslavi栭 Makorvobitno prezime roda je bilo Lapa詮a
i prema njemu se i danas jedan zaselak u Mako?zove Lapa詮e.
Prezime Lapa詮a prvi put se bilje?83. godine u Zatonu
(Dubrova諯 primorje),ali nije potvr审 povezanost te obitelji
sa ?im prezimenjacima.
Miloslavi株e patronimi諯 prezime koje se javilo u obitelji
vjerojatno u 16. stolje浬 prvo kao nadimak, da bi tek u
drugoj polovici
18. stolje桠dobilo funkciju pravog prezimena. Miloslavi栍
je izvedenica slavenskog podrijetla, od mu易imena Miloslav,
imena koje se vrlo 襳to pojavljivalo u dubrova諯m podru誵
sve do kraja 16. stoljle桠kada, prodorom sveta諩h imena
i庡va. Razne varijante tog imena - Miloslav, Milosav,
Miljko, Milko, Milislav, Mili?ileta, Milin, Miloje i
dr. zadr?su se i do danas u mnogim dubrova諩m prezimenima
- Mili欠Mileti欠Milovi欠Milokovi欠Miljkovi欠Mili試,
Milosav, Milislavi欠Mili欠Milunovi欠Miljevi栩td.
Napomena: Osobe s prezimenom Miloslavi栫oje nalazimo u
dubrova諩m arhivskim dokumentima u 14. i 15. stolje浬
pa i kasnije, nemaju nikakve genealo堶eze s obitelji
iz Makoo su patronimikoni, tj. oznake o襶a imena,
a ne prava prezimena. Nastajali su na razim mjestima jer
je to ime bilo 襳to.
Miloslavi橠iz Mako?bili su prezime kasnije, a za襴ak
je, vjerojatno, u osobi Miljka, odnosno Miloslava, iz Mako?
ro宯g oko 1525.
Prvi arhivski spomen obitelji ne registrira njezino prezime,
ali se nazire korijen prezimena. Godine 1596. Petar Ivanov
Kisi栯su宠je mjesec dana veslanja na galiji s okovanim
nogama kao i da plati tzv. ?nte鶡nu Miljkovom iz
Makoisi株e ranio Ivana Miljkovog pa mu je morao nadoknaditi
izgubljenu zaradu za dane koje ovaj zbog ozljede nije mogao
raditi. Ivan Miljkov je pripadao rodu Lapa詮a i najvjerojatnije
je da je ba?ma njegovom ocu Miljku odnosno Miloslavu
i nastalo patronimi諯 prezime Miloslavi殼/font>
Sve do kraja 17. stolje桠obitelj se prati kroz patronimikone,
dakle bez oznake prezimena u dokumentima. Tako se Andrija
Antunov pojavljuje kao posjednik ku楠u Mako?1663. i
1673. godine. Dana 17.11.1671. godine spominje se Antun
Andrijin iz Postranja (Gornja ?, bez nazna襮og prezimena,
ali sigurno Lapa詮a. Svijedo詠u parnici koju su ?
Gle嶩栩 Benedikt Staj pokrenuli protiv seljana petra襠
zbog kra宠Dana 6.3.1677. Milica, Antuna Andrijinog
iz Postranja tu?je Stjepana Stjepanovog Keleza da ju
je istukao.
Dana 8.2.1685. godine prvi put (koliko je zasad poznato)
se u ?im dokumentima bilje?ezime Lapa詮a. Benedikt
Staj tu?e tada Antuna Lapa詮u zbog 崥 koju mu je
na posjedu pri詮ila njegova stoka.
Odlu赪u楠dokaze o indetifikaciju obitelji pru?rija
sudskih parnica iz 1693. godine, pomo浠kojih se mo?vrditi
ku桠u kojoj su 檥li 1673. godine, a koja je u popisu
ozna襮a na patronimi諩 na詮, bez prezimena. Tako je dana
24.6.1693. godine pokrenut postupak protiv Andrije Antunovog
Lapa詮e i Antuna Pigina zbog ubojstva Martina Nikolinog
Keleza. U toku procesa bilje? i Andrijina Marija
te brat Vicko Lapa詮a. Mjesec dana kasnije, 22.7.1693.
godine, Antun Andrijin Lapa詮a tu?e VlahuΩkolinog
Keleza jer ga je htio ubiti, a sutradan, 23.7.1693., Miha
Vlahu? i Nikolu Stjepanovog Keleza zbog prijetnji. U
parnici se spominju i Antunovi sinovi Andrija i Vicko. Dana
21.9.1693. godine Andrija Antunov Lapa詮a i njegova majka
Milica pokrenuli su spor protiv Lovra Vickovog Kipre iz
Postranja (Bui桩 zbog fizi諯g napada.
U tim parnicama spominju se, dakle, pet od ?soba iz
popisa 1673. godine: Antun sin Andrijin, Milica, te
sinovi Vicko i Andrija. Svi su isklju詶o Lapa詮a, a Miloslavi栍
im je patronimi諩 nadimak koji se upotrebljava u govoru
naroda, ali ne i u administraciji.
Dana 27.12.1754. godine Vicko Antunov Miloslavi栺vani Lapa詮a
usmeno je izrekao svoju posljednju volju u prisustvu svjedoka
Luke Puha (Jakobu桩 i Tonka Kipri桮 U oporuci spominje
sinove Luku, sve楮ika Vicka, Nikolu i Andriju koji 橠
izvan zemlje. U tom testamentu prvi put se bilje?ezime
Miloslavi栫oje 楠ubrzo postati glavnim prezimenom obitelji,
a prvobitno, Lapa詮a, dobit 楠funkciju nadimka koji 楠
postepeno, stvaranjem novih nadimaka, potpuno i庮uti
u 19.stolje浠i zadr?se jedino u ogranku koji je 1743.
godine iselio iz Mako?Broce na poluotoku Pelje宠Ba? postojanje tog ogranka najja詠je dokaz da je Lapa詮a originalno
prezime roda, a da je Miloslavi栰o襬o rabiti tek poslije
1743. godine u Mako? dok se u Brocama konzerviralo staro
prezime.
Kao ?e ve栰omenuto, godine 1673. ku浠u Mako?(u
zaseoku Lapa詮e) posjeduje Andrija Antunov, a u ku橠jo? 楠Andrijin sin Antun, nevjesta Milica te unu衤 Nike,
Vicko i Andrija. Antun i Milica bra让 su par od kojeg potje赠
svi dana?Miloslavi橮 Pored Vicka i Andrije imali su
jo?nog sina, Nikolu, ro宯g poslije 1673. godine i
od ta tri sina dijele se tri grane roda koje i danas postoje.
Od najstarijeg Vicka potje赠Miloslavi橠s nadimkom ?rko,
Grujo i Kipre. Od srednjeg, Andrije potje赠oni s nadimkom
Le桫, Mi?, Mijat i Popov, A od najmla姬 Nikole
oni sa nadimkom ?mo, Prigo, Kiso, Loje ?ban, Spr? te jedina obitelj koja i danas nosi staro prezime ?telj
Lapa詮a u Brocama na Pelje宼/font>
